Autor: CEPRIS

Pravosuđe na udaru – odustajanje od promena Ustava i EU ili nova taktika?

Pravosuđe je svim vlastima, posebno u društvima nedovršene tranzicije, koja prihvataju autokrаtizam i populizam, vrlo zgodna igračka – ukoliko ne pruži otpor – za najrazličitije poene i kampanje političara. Nažalost, kasno se sazna i utvrdi da je ono što vladajuća „elita“ govori ili sprovodi – stručno neutemeljeno, nedemokratski, netransparentno, agresivno ili autodestruktivno, piše sudija Apelacionog suda u Novom Sadu Savo Đurđić.

Prilozi za evoluciju prekršajnog prava u Republici Srbiji

Odnedavno, “prekšajno sudstvo” postalo je deo sudske grane vlasti. Samim tim, i prekršajno pravo Republike Srbije pretrpelo je izvesne promene na organizacionom, materijlano-pravnom i procesno-pravnom planu. Ipak, opšti je utisak da se napred navedenoj tranziciji nije pristupilo temeljno. Tim povodom, trebalo bi ukazati na izvesne nedoumice i nedostatke, ali i izneti određene predloge za unapređenje prekršajno-pravnog okvira, piše sudija Prekršajnog suda u Kruševcu Dušan Milošević.

Pametni ugovori – revolucija u ugovornom pravu?

Ugovori koji se sami izvršavaju, bez ljudske intervencije uskoro neće predstavljati detalj iz naučno-fantastičnih knjiga i filmova. Pametni ugovori, iako i dalje suočeni sa određenim tehničkim i pravnim izazovima, predstavljaju revoluciju u pravnom prometu današnjice, piše studentkinja treće godine doktorskih studija Pravnog fakulteta Andrea Đurović.

Građani više veruju korumpiranoj policiji nego (korumpiranom) pravosuđu

Građani Srbije veruju policiji iako smatraju da je korumpirana, a najmanje poverenja imaju u pravosuđe, pokazuje poslednje sprovedeno istraživanje, kao i ona godinama unazad. Ovi rezultati daju krvnu sliku zarobljene države – građani vide da se institucije zloupotrebljavaju, veliki je procenat onih koji im se ne bi obratili za probleme, već izlaz vide u uzimanju pravde u svoje ruke, piše istraživačica Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Jelena Pejić Nikić.

Ima li vladavine prava bez vladavine sudova?

Kada bih vam rekao da je vladavina prava jedan od onih pojmova koja su domaći i međunarodni političari upotrebili toliko puta da ga skoro više i ne čujemo kada ga izgovore – verovatno biste se saglasili sa tim. Međutim, iza tog silnog ponavljanja mora da se krije nešto važno – čak i ako su to zaboravili upravo oni koji ponavljaju, piše saradnik Beogradskog centra za ljudska prava Goran Sandić.

Disciplinska odgovornost zaposlenog – kada i kako ga poslodavac može „kazniti“

Disciplinska odgovornost zaposlenog predstavlja odgovornost za skrivljenu povredu radne obaveze, odnosno nepoštovanje radne discipline predviđene zakonom, opštim aktom – pravilnikom o radu/kolektivnim ugovorom, kao i ugovorom o radu, a za koju poslodavac može izreći zakonom predviđenu disciplinsku sankciju, piše advokatica i saradnica CEPRIS-a Aleksandra Pravdić.

Majić: Sudije se trude da ne dođu pod udar političara, nisu spremni na žrtve

“Jasno je da se sudije, kao i većina predstavnika drugih profesija, trude da ne dođu pod udar političara. To čini probleme čoveku, njegovoj porodici, i zaustavlja na jedan duži rok, razmišljanje o njegovom karijernom kretanju. Znači, potrebne su žrtve. Ljudi nisu spremni na žrtve, kako u drugim profesijama, tako i u mojoj, i trude se da neobeleženi prođu i da neko drugi obavi taj posao. Bojim se da ovde niko drugi neće obavljati naše poslove, i da će žrtve biti nužne ako želimo da se pomerimo”, izjavio je sudija Miodrag Majić u Danu uživo.

Boli pendrek, ali boli i neodgovornost

Pitanje nezavisnog i profesionalnog rada policije je ključni problem reforme policije u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji. Za bolje poznavaoce, ovo je i ključni kamen spoticanja u dijalogu o ovoj reformi koji (pokušavaju da) vode udruženja građana i MUP, piše istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Bojan Elek.

Računovodstveni propisi i odgovornost za njihovo kršenje

Srbija trenutno ima dva zakona o računovodstvu: prvi je usvojen 2013. godine i biće na snazi naredne dve godine u delu koji se odnosi na finansijsko izveštavanje, dok se drugi primenjuje od 1. januara 2020. godine, piše programski direktor Transparetnosti Srbije Nemanja Nenadić.